Ove godine Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) za potrebe kreditiranja poduzetništva na otocima odobrila je 32 kredita u iznosu od 191 milijun kuna. Kako inače u prosjeku odobravaju oko sedamdesetak kredita godišnje, trend je približno isti kao i ranijih godina, ističu u HBOR-u. Čime se najviše bave poduzetnici na otocima te za što su im potrebna financijska ulaganja, najbolje pokazuju podaci HBOR-a za razdoblje od 2007. do kraja svibnja ove godine. Naime, prema tim podacima, većina odobrenih kredita bila je namijenjena financiranju projekata u turizmu, poljoprivredi i ribarstvu. Ukupno gledajući, u tom razdoblju otočnim poduzetnicima odobreno je 310 kredita u iznosu od 1,9 milijardi kuna. Samo u prošloj godini odobreno je 360 milijuna kuna HBOR-ovih kredita otočanima. Najveći broj i iznos kredita proteklih gotovo četiri i pol godine (sve do kraja svibnja ove godine) odobren je za projekte na otoku Krku - 56 kredita u iznosu od 496 milijuna kuna, za projekte na Ugljanu odobreno je 26 kredita u iznosu od 308 milijuna kuna, na otoku Braču odobren je 31 kredit u iznosu od 289 milijuna kuna.
Ove godine Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) za potrebe kreditiranja poduzetništva na otocima odobrila je 32 kredita u iznosu od 191 milijun kuna.
Kako inače u prosjeku odobravaju oko sedamdesetak kredita godišnje, trend je približno isti kao i ranijih godina, ističu u HBOR-u.
Čime se najviše bave poduzetnici na otocima te za što su im potrebna financijska ulaganja, najbolje pokazuju podaci HBOR-a za razdoblje od 2007. do kraja svibnja ove godine. Naime, prema tim podacima, većina odobrenih kredita bila je namijenjena financiranju projekata u turizmu, poljoprivredi i ribarstvu. Ukupno gledajući, u tom razdoblju otočnim poduzetnicima odobreno je 310 kredita u iznosu od 1,9 milijardi kuna. Samo u prošloj godini odobreno je 360 milijuna kuna HBOR-ovih kredita otočanima. Najveći broj i iznos kredita proteklih gotovo četiri i pol godine (sve do kraja svibnja ove godine) odobren je za projekte na otoku Krku - 56 kredita u iznosu od 496 milijuna kuna, za projekte na Ugljanu odobreno je 26 kredita u iznosu od 308 milijuna kuna, na otoku Braču odobren je 31 kredit u iznosu od 289 milijuna kuna.
Koji zahtjevi nisu zadovoljili kriterije nismo uspjeli doznati, jer HBOR većinu svojih kreditnih programa provodi preko poslovnih banaka te ne raspolaže podacima o odbijenim kreditima i razlozima odbijanja budući da zaprimanje i obradu zahtjeva obavljaju poslovne banke i u HBOR prosljeđuju zahtjeve koji su u pravilu prihvatljivi za kreditiranje.
Inače, HBOR je posebnu pozornost posvetio ujednačenom regionalnom razvitku kroz provođenje posebnih kreditnih programa namijenjenih poticanju razvitka poduzetništva na područjima posebne državne skrbi i otocima. Za poduzetnike na tim područjima osigurali su povoljnije uvjete kreditiranje, te je tako moguće financiranje investicije do 100 posto vrijednosti bez PDV-a, a povoljniji su i uvjeti osiguranja kredita. Naime, za osiguranje povrata kredita na otocima HBOR prihvaća omjer 1:1,3, a inače je u pravilu odnos 1:1,5. Kamatne stope za ulaganja na otocima su 2 posto ako je riječ o izvoznicima, odnosno 4 posto za ostale poduzetnike.
Kako saznajemo u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture u Upravi za otočni i priobalni razvoj, u posljednjih sedam godina HBOR je po povoljnim uvjetima usmjerio 2,8 milijardi kuna kredita u otoke, kojima se omogućilo restrukturiranje turističkog sektora, što je okosnica otočnoga gospodarstva. Povoljna sredstva koja su bila namijenjena otočanima iskorištena su za podizanje kapaciteta te za stvaranje i građenje novih malih obiteljskih hotela. Dobile su se i mogućnosti za financiranje poljoprivrednih djelatnosti, dakle podizanja trajnih nasada, vinograda, maslinika.
Osim toga, mali i srednji poduzetnici dobili su mogućnosti za financiranje svojih vlastitih programa koji nisu vezani uz turizam, a otočanima se pomoglo i u gradnji ribarske flote. Na kraju recimo i da je Ministarstvo mora u proteklih pet godina javnim natječajima dodijelilo ukupno 48 milijuna kuna za 1159 otočnih poslodavaca, a riječ je o potporama kojima se tim poslodavcima davala godišnje jedna ili pola bruto isplaćene mjesečne plaće.